Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama saopćili su da su stvorili prvi umjetni organizam na svijetu, što se po značaju uspoređuje s razbijanjem atoma, ali i izaziva brojne etičke i moralne dileme.
Predvođena kontroverznim doktorom Craigom Venterom, koji je prije desetak godina pokušao, pa onda odustao od patentiranja ljudskih gena, ekipa naučnika njegove tvrtke Celera Genomics izgradila je ćeliju koja je bila pod kontrolom DNK-a koji su napravili uz pomoć kompjutera i samo četiri hemijska elementa.
Oni su ubrizgali umjetni DNK u ćeliju bakterije koja je potom počela se samostalno dijeli, i to uvijek s hromozomima s novim umjetnim DNK-om.
Da bi se razlikovala od ostalih "normalnih bakterija", naučnici su čak utisnuli svoja imena u novostvoreni DNK, mada se to tumači i kao pokušaj zaštite autorskih prava.
Venter je inače vrlo uspješan u prikupljanju novca za svoja istraživanja, prenio je BBC.
Ovaj naučni pothvat, objavljen u časopisu Science, okarakteriziran je kao revolucionaran i ključni korak ka stvaranju umjetnog života, mada neki kritički orijentirani naučnici upozoravaju da bi umjetni organizmi mogli biti opasni kad se puste u prirodnu sredinu.
Dr. Venter i njegove kolege već sarađuju s farmaceutskim i energetskim tvrtkama na izradi i razvoju hromozoma za bakterije koje bi proizvodile korisna goriva i nove vakcine, a nadaju se da će čak moći i apsorbirati štetne plinove u atmosferi
Predvođena kontroverznim doktorom Craigom Venterom, koji je prije desetak godina pokušao, pa onda odustao od patentiranja ljudskih gena, ekipa naučnika njegove tvrtke Celera Genomics izgradila je ćeliju koja je bila pod kontrolom DNK-a koji su napravili uz pomoć kompjutera i samo četiri hemijska elementa.
Oni su ubrizgali umjetni DNK u ćeliju bakterije koja je potom počela se samostalno dijeli, i to uvijek s hromozomima s novim umjetnim DNK-om.
Da bi se razlikovala od ostalih "normalnih bakterija", naučnici su čak utisnuli svoja imena u novostvoreni DNK, mada se to tumači i kao pokušaj zaštite autorskih prava.
Venter je inače vrlo uspješan u prikupljanju novca za svoja istraživanja, prenio je BBC.
Ovaj naučni pothvat, objavljen u časopisu Science, okarakteriziran je kao revolucionaran i ključni korak ka stvaranju umjetnog života, mada neki kritički orijentirani naučnici upozoravaju da bi umjetni organizmi mogli biti opasni kad se puste u prirodnu sredinu.
Dr. Venter i njegove kolege već sarađuju s farmaceutskim i energetskim tvrtkama na izradi i razvoju hromozoma za bakterije koje bi proizvodile korisna goriva i nove vakcine, a nadaju se da će čak moći i apsorbirati štetne plinove u atmosferi